Komiža-Podselje (Gospa od Velog Sela)

Hodočasničkički put počinje na Rivi Svetog Mikule, u mjestu Komaiža. S rive treba skrenuti u ulicu Dr. Ante Starčevića, ići po njoj do izlaska na novu magistralnu cestu koja spaja ovo mjesto s mjestom Vis. Kada se dođe do križanja, na njemu treba skrenuti desno prema mjestu Potšpilje, što je naznačeno i smjerokazom. Za kratko poslije skretanja stiže se do Crkve Svetog Nikola, koju su izgradili Benediktinci s Biševa na brežuljku iznad današnje Komiže, gdje se vjerojatno već nalazila predromanička crkvica.

Sveti Nikola ( Mikula ), zaštitnik je putnika, pomoraca i ribara. Crkva Svetog Nikole, odnosno Muster (grč. Monasterion) župna je i grobišna crkva Komiže i prva crkva – utvrda u Dalmaciji. Iz XIII stoljeća sačuvala se do danas južna kula, jedna od najstarijih u Dalmaciji, te sjeverna crkvena lađa nadsvođena poluoblim svodom te polukružnom apsidom svetišta. Jednobrodna crkva je u XVI stoljeću proširena ka sjeveru novom lađom gotičkog stila, a u XVII stoljeću dodana je velika barokna lađa na jugu, kojoj su dodane još dvije južnije lađe (krajnja južna lađa izvedena u gotičkom stilu), tako da je crkva danas peterobrodna.

Krajem XVII stoljeća, u baroknom zamahu, proširuje se i svetište. Sjeverna kula/zvonik samostana nalazio se nad prvim travejom romaničke lađe vjerojatno već u XIII stoljeću, ali konačan oblik postiže krajem XVIII stoljeća kada je barokiziran. Benediktinci napuštaju samostan u XV stoljeću, tako da sklop samostanskih zgrada s klaustrom, koji se nalazio između crkve i južne kule, propada. Ostaci su srušeni za proširenja crkve 1695. godine, a kamen je vjerojatno upotrebljen za novu crkvu.

Pred crkvom se svake godine o blagdan ovog sveca obavi veliki obred. Kip Svetog Nikole iznosi se iz crkve i nosi u procesiji oko samostana, a pred crkvom se taj dan 6. prosinca, spaljuje islužena barka, na rukama dovučena s komiške rive. Ova ritualna ceremonija središnji je događaj i privlačan je za turiste. Sklop Mustera u toku stoljeća igrao je važnu kulturnu ulogu u životu otoka, a i danas čuva vrijedne zbirke knjiga te sakralnih predmeta. Sve navedeno, je pozivnica za posjet ovom sakralnom objektu.  

U nastavku hodočasnički put nastavlja polako uzbrdo, po staroj cesti koja je spajala Komižu i Vis, do izgradnje nove kraće prometnice. Prvo mjesto kroz koje se prolazi na ovom putu je Podhumlje kojeg sačinjava nekoliko raštrkanih zaselaka. Ime je dobilo po Humu, najvišem brdu otoka Visa, u čijem se podnožju i nalazi. U mjestu, odmah uz cestu, nalazi se i crkva sv. Nikole iz XX stoljeća. Hodočasnički put, prolazi kroz spomenuto mjesto i nastavlja dalje po staroj cesti.

Podšpilje je drugo po redu mjesto uz staru cestu iz Komiže, a nekad je bilo središnje mjesto ovog dijela otoka. U njemu se stoga nalaze škola (danas, nažalost, zatvorena), obnovljeni Dom kulture, pošta, vinarija i crkva Rođenja Blažene Djevice Marije iz XIX stoljeća. Na području Podšpilja nalaze se mnoge ilirske gomile, kao i nekoliko mletačkih utvrda i plemićkih ladanjskih kuća. Slijedeće mjesto na ovom hodočasničkom putu je Plisko Polje. Smješteno je  podno brda Sveti Vid na kojem se nalazi i crkva Svetog Vida iz XIV stoljeća. Pokraj mjesta u Drugom svjetskom ratu bio je saveznički aeodrom od kojeg su još i danas ostali tragovi, a u samom mjestu nalazi se teren za kriket prvog hrvatskog kriket-kluba „Sir William Hoste“ na kojem se odigravaju i međunarodne utakmice ovog sporta.

Kada se prođe kroz mjesto Plinsko Polje, malo prije križanja Lokva, treba skrenuti lijevo na makadamsku cestu, koja vodi do mjesta Podselje. Na južnoj padini brda što se izdiže iz Vino polja s jedne, a spušta u Velo polje s druge strane , na sat hoda od Visa, nalazi se Podselje ili Velo Selo, nekoć najbrojnije naselje na otoku Visu. Danas je ono poznato svetište Vele Gospe kojeg 15.kolovoza svake godine pohode brojni hodočasnici.