Marijanski Hodočasnički Put (Zagrebačka Katedrala-Gračani-Marija Bistrica)

Marijanski Hodočasnički Put (MHP) iz Zagreba, započinje na predzadnjoj stanici tramvaja broj 15, u naselju Gračani. Na tom mjestu je postavljen prvi pano s objašnjenjima Marijanskih Hodočasničkih Puteva u Europi. Od ove točke započinju i hodočasničke markacije, bijeli križ u žutom kvadratu ili bijela točka u žutom krugu. Od Katedrale najprije treba ići ulicom Nova Ves do Gupčeve Zvijezde, zatim nastaviti Ksaverskom cestom do Mihaljevca a nakon njega Gračansko cestom s koje treba skrenuti lijevo u odvojak koji se također zove Gračanska cesta, a on je prva ulica lijevo nakon križanja s ulicom Gračec. Kada se skrene lijevo treba slijediti tu ulicu do kraja na kojem se nalazi nekoliko stepenica koje vode do stajališta tramvaja broj 15 u Gračanima, a to je početna točka MHP-a. U početku, ovaj se put preklapa sa planinarskom srazom br. 14 do križanja sa Leustekovom planinarskom stazom. Na tom križanju je izgrađena nadstrešnica sa stolom i klupama koja se koristi kao hodočasničko odmorište. U svim nadstrešnicama se nalaze i panoi s objašnjenjima MHP-a.

U nastavku hodočasnički put slijedi Leustekovu stazu sve do njenog kraja kod ruševina nekadašnjeg planinarskog doma "Željezničar". Od doma Željezničara treba se popeti po stepenicama na Činovničku livadu, prijeći je i "Gospinim stubama" popeti se do crkvice, koja je izgrađena na prvom manjem vrhu, istočno od vrha Sljeme, 1932. godine. Na ovom dijelu puta, stalno su prisutne planinarske i hodočasničke markacije, što značajno pojednostavljuje snalaženje.

Crkvica je posvećena Majci Božjoj Kraljici Hrvata 1933. god. Župa je osnovana 3. kolovoza 1963. za potrebe planinara, turista, gostiju Tomislavova doma i za bolesnike u nekadašnjoj bolnici Brestovac. Ove godine (2013.) župa slavi jubileje: 80-tu obljetnicu posvete crkve i 50-tu obljetnicu osnutka župe. Župa je turističko-planinarska, jer nema trajno nastanjenih vjernika nego samo planinari i turisti. Jedina Hrvatska župa u kojoj se ne umire – nema ni groblja ni matice umrlih. Ima samo krštenja i vjenčanja. U ovoj crkvici, mise se održavaju nedjeljom i blagdanom u 10 i 12 sati. Najposjećenije su mise na godišnje proštenje – nedjelja nakon 15. srpnja (Gospa Karmelska) i božićna polnoćka koju treba bar jedanput doživjeti. Posljednjih godina crkva je temeljito obnovljena. Izgrađene su "Gospine stube" – svečani prilaz crkvi, i okoliš crkve "Gospin perivoj", a crkva je obogaćena i novim elektronskim orguljama. Posebna atrakcija u božićno vrijeme jesu "Šumarske jaslice" koje se svečano otvaraju u drugu nedjelju došašća.

Hodočasnički put dalje vodi pored pansiona "Snježna Kraljica" do planinarskog doma Hunjka. Nakon ovog planinarskog doma nastavlja po hrptu slijedeći planinarsku stazu M1 do planinarskog doma Gorščica. Na križanju puteva, pored ovog planinarskog doma, postavljen je pano "Marijanskog Hodočasničkog Puta". Na ovom panou je bio žig s kojim se ovjerava prolazak kroz ovu točku hodočasničkog puta, ali sada ga više nema. 

Hodočasnički put dalje nastavlja planinarskom stazom M1 s koje prelazi na stazu 33 prema selu Laz. Hodočasničke oznake se odvajaju od staze 33 kod skretanja na Stepinčev put koji vodi prema Svetom Mateju. Od odvojaka, staza najprije prolazi travnatim proplancima, izlazi na makadamsku cestu, slijedi je, a nakon prolaska pored nogometnog igrališta i poveće kuće bez fasade, za 300-tinjak metara skreće desno na prvi poljski put. Ovo je skretanje naznačeno hodočasničkim smjerokazom a markacijske oznake su rijetke, pa treba pripaziti. Staza za kratko slijedi poljski put, skreće lijevo na livade, pa po njima polako nizbrdo do zaselka Koščevići. Hodočasnički put dalje vodi kroz ovaj zaselak, i nastavlja dalje asfaltnom cestom do sljedećeg zaselka Labaši, u njemu skreće oštro desno (hodočasnički smjerokaz učvršcen za drvenu kuću), dolazi na poljski put, spušta se u dolinu, prlazi preko potoka i laganim usponom dolazi u selo Sveti Matej, u župu Laz. 

Župa Laz, osnovana je 22.srpnja 2001.godine, dijelom od župe Marija Bistrica, a dijelom od župe Gornja Stubica. Župna crkva sv. Andrije nalazi se u Lazu Bistričkom dok je područna kapela sv. Mateja u mjestu Sveti Matej. Srednjovjekovna barokizirana kapela sv. Mateja smještena je kao prekrasan ukras na dominantnom brežuljku od 324 m. Opasana je zidom, usred naselja koje se nekad zvalo Matijanec, a s kojeg se šire prekrasni vidici na bezbrojne brežuljke u daljini. 

Sakralni se objekt na ovoj lokaciji prvi put spominje 1279. godine, a u kanonskoj vizitaciji iz 1622. napominje se da je crkvica ovdje bila veoma davno. Iza potresa 1880. godine kapelu sv. Mateja obnovio je graditelj zagrebačke katedrale Herman Böllé, a u župnom stanu čuva se originalni nacrt postojećeg velikog neogotičkog oltara potpisanog od autora Bölléa. Taj je nacrt bio izložen na izložbi Historicizam u Hrvatskoj u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.

Hodočasnički put dalje nastavlja prema Lazu Stubičkom, prolazi kroz njega i stiže u Laz Bistrički, do crkve Svetog Andrije. Tu je ujedno i sjedišta župe Laz. Uz crkvu je napravljen „Park hrvatskih kardinala hodočasnika“ s kipovima blaženog kardinala Alojzija Stepinca, kardinala Franje Šepera i kardinala Franje Kuharića. Uz župnu crkvu sv. Andrije i uz kapelu sv. Mateja nalaze se mjesna groblja.

Hodočasnički put nastavlja kroz selo Laz Bistrički, izlazi na magistralnu cestu uz koju  je izgrađen i nogostup, sve do bazilike Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici.

Današnja župna crkva u Mariji Bistrici građena je između 1879. i 1882. godine prema nacrtu bečkoga arhitekta Schmidta, a pod nadzorom njegova učenika Hermana Bolléa. Djelomično je izgrađena na starim baroknim temeljima i proširena u neorenesansnom stilu. Slikar Ferdo Quiquerez naslikao je 22 čudotvorna uslišanja po zagovoru Majke Božje Bistričke, a Drago Novak izradio kipove Krista Raspetoga i Svetog Kristofora. 

Za vrijeme gradnje, uoči blagdana Uznesenja Marijina izbio je požar u kojem je oštećena cijela unutrašnjost crkve, osim velikoga oltara i čudesnog kipa Majke Božje. Novi je oltar posvećen 1883. godine a bistrička crkva 1923. godine dobiva od pape Pija XI. naziv manje bazilike. Nadbiskup zagrebački Antun Bauer 1935. okrunio je zlatnom krunom čudotvorni kip Majke Božje i proglasio je Kraljicom Hrvata uz asistenciju nadbiskupa Alojzija Stepinca.