Početna stanica nove žičare Sljeme-Bliznec (Bikčevićeva staza)-Sedlo-Donji Mrzljak-Hunjka-Gorščica-Sveti Matej-Marija Bistrica

Početna točka hodočašća je na početnoj stanici nove žičare „Sljeme“ odnosno na zadnjoj stanici tramvaja br. 15. Od početne točke hodočašća treba nastaviti kroz tunel a nakon njega skrenuti desno prema velikom parkiralištu PP Medvednica koje se nalazi pored potoka Bliznec.

Ako se dolazi s automobilom, u tom slučaju ovo parkiralište je dobra početna točka hodočašća. S parkirališta, prema smjerokazu, treba krenuti na Bikčevićevu stazu. Odmah nakon skretanja, ide se po malo oštrijem usponu do odmorišta voda, kod kojeg treba skrenuti na planinarsku stazu broj 20 koja vodi preko Donjeg Mrzljaka do planinarskog doma Hunjka.

Nakon planinarskog doma „Hunjka“ hodočasnička staza nastavlja po hrptu masiva Medvednice  slijedeći planinarsku stazu M1 do planinarskog doma Gorščica. Na križanju putova,  pored ovog planinarskog doma, postavljen je pano "Marijanskog Hodočasničkog Puta". Na ovom panou je nekada bio i žig s kojim se ovjerava prolazak kroz ovu točku hodočasničkog puta.

Hodočasnički put dalje nastavlja planinarskom stazom M1 do križanja na kojem se nalazi spomenik blaženom Alojziju Stepincu. Na ovom križanju smjer desno vodi za vrh Lipa i dalje po planinarskoj stazi M1. Za nastavak hodočašća prema Mariji Bistrici treba odabrati planinarsku stazu 33. i slijediti je do smjerokaza na kojem je istaknut smjer prema selu sveti Matej a ovaj smjer je birao i blaženi Alojzije Stepinac.

Od odvojaka, hodočasnička staza najprije prolazi travnatim proplancima, izlazi na makadamsku cestu, slijedi je, a nakon prolaska pored nogometnog igrališta i poveće kuće bez fasade, za 300-tinjak metara skreće desno na prvi poljski put. Neposredno prije ovog skretanja, s desne strane asfaltne ceste, nalazi se i velika lovačka čeka. Ovo je skretanje naznačeno hodočasničkim smjerokazom a markacijske oznake su rijetke, pa treba pripaziti. Staza za kratko slijedi poljski put, skreće lijevo na livade, pa po njima polako nizbrdo do zaselka Koščevići. Hodočasnički put dalje vodi kroz ovaj zaselak, i nastavlja dalje asfaltnom cestom do sljedećeg zaselka Labaši, u njemu skreće oštro desno (hodočasnički smjerokaz učvršcen za drvenu kuću). Nakon prolaska zadnje obiteljske kuće, dolazi se do drvene kućice koja služi kao skaladiše, na njoj se nalazi žuta strelica koja upućuje na skretanje lijevo prema svetom Mateju.

PAŽNJA: OVO SKRETANJE SE LAKO PROMAŠI!

Nakon skretanja, hodočasnička staza dolazi na poljski put, spušta se u dolinu, prlazi preko potoka i laganim usponom dolazi u selo Sveti Matej, u župu Laz.

Župa Laz, osnovana je 22.srpnja 2001.godine, dijelom od župe Marija Bistrica, a dijelom od župe Gornja Stubica. Župna crkva sv. Andrije nalazi se u Lazu Bistričkom dok je područna kapela sv. Mateja u mjestu Sveti Matej. Srednjovjekovna barokizirana kapela sv. Mateja smještena je kao prekrasan ukras na dominantnom brežuljku od 324 m. Opasana je zidom, usred naselja koje se nekad zvalo Matijanec, a s kojeg se šire prekrasni vidici na bezbrojne brežuljke u daljini.

Sakralni se objekt na ovoj lokaciji prvi put spominje 1279. godine, a u kanonskoj vizitaciji iz 1622. napominje se da je crkvica ovdje bila veoma davno. Iza potresa 1880. godine kapelu sv. Mateja obnovio je graditelj zagrebačke katedrale Herman Böllé, a u župnom stanu čuva se originalni nacrt postojećeg velikog neogotičkog oltara potpisanog od autora Bölléa. Taj je nacrt bio izložen na izložbi Historicizam u Hrvatskoj u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.

Hodočasnički put dalje nastavlja prema Lazu Stubičkom, prolazi kroz njega i stiže u Laz Bistrički, do crkve Svetog Andrije. Tu je ujedno i sjedišta župe Laz. Uz crkvu je napravljen „Park hrvatskih kardinala hodočasnika“ s kipovima blaženog kardinala Alojzija Stepinca, kardinala Franje Šepera i kardinala Franje Kuharića. Uz župnu crkvu sv. Andrije i uz kapelu sv. Mateja nalaze se mjesna groblja.

Hodočasnički put nastavlja kroz selo Laz Bistrički, izlazi na magistralnu cestu uz koju  je izgrađen i nogostup, sve do bazilike Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici.

Današnja župna crkva u Mariji Bistrici građena je između 1879. i 1882. godine prema nacrtu bečkoga arhitekta Schmidta, a pod nadzorom njegova učenika Hermana Bolléa. Djelomično je izgrađena na starim baroknim temeljima i proširena u neorenesansnom stilu. Slikar Ferdo Quiquerez naslikao je 22 čudotvorna uslišanja po zagovoru Majke Božje Bistričke, a Drago Novak izradio kipove Krista Raspetoga i Svetog Kristofora.

Za vrijeme gradnje, uoči blagdana Uznesenja Marijina izbio je požar u kojem je oštećena cijela unutrašnjost crkve, osim velikoga oltara i čudesnog kipa Majke Božje. Novi je oltar posvećen 1883. godine a bistrička crkva 1923. godine dobiva od pape Pija XI. naziv manje bazilike. Nadbiskup zagrebački Antun Bauer 1935. okrunio je zlatnom krunom čudotvorni kip Majke Božje i proglasio je Kraljicom Hrvata uz asistenciju nadbiskupa Alojzija Stepinca.