Površnica-Gorščica-Sveti Matej-Laz-Marija Bistrica

Početna točka ovog hodočasničkog puta je u naselju Trnava, Ulica Površnica ispred broja 4. Tu treba parkirati automobil. Odmah pored parkirališta je smjerokaz za planinarske staze 24 i 25, koje vode od ovog mjesta do livade Gorščica. Predmet ovog hodočasničkog puta je staza 24. Ona najprije vodi 100-tinjak metara po asfaltu, zatim prema smjerokazu skreće lijevo na makadamski put (na njemu se radi priprema za asfaltiranje), vodi po njemu između obiteljskih kuća. Posljednja obiteljska kuća je udaljena 0,57 km od parkirališta. Do ove točke, kako se čini, biti asfaltna cesta, pa bi to mogla biti buduća početna točka. Tu je i proširenje pogodno za parkiranje nekoliko automobila. Hodočasnički put dalje nastavlja širokom makadamskom cestom. Na mjestu udaljenom 1,2 km od polazišta, je uređen izvor vode. Tu se može opskrbiti s dobrom izvorskom vodom. Nakon prijeđenih 1,37 km, hodočasnički put napušta makadamsku cestu, skreće desno na ugaženi planinarski put, i počinje se malo oštrije uspinjati. Zatim, nakon prijeđenih 1,5 km, izlazi na drugu makadamsku cestu, presjeca je, i nastavlja po ugaženom planinarskom putu. Poslije nekoliko stotina metara, staza izlazi na kosinu, te se počinje uravnoteženo, lagano uspinjati sve do ponovnog izlaska na makadamsku cestu u točki udaljenoj 3,7 km od polazišta. Tu skreće desno i nastavlja makadamskom cestom do točke udaljene 4,15 km od polazišta, staza 24 se križa sa stazom 25, stapa se u nju i nastavlja lijevo prema smjerokazu za Gorščicu, na koju se stiže nakon prijeđenih 4,7 km. 

Na križanju puteva, pored ovog planinarskog doma, postavljen je pano "Marijanskog Hodočasničkog Puta". Na ovom panou je bio žig s kojim se ovjerava prolazak kroz ovu točku hodočasničkog puta, ali više ga nema. 

Hodočasnički put dalje nastavlja planinarskom stazom M1 s koje prelazi na stazu 33 prema selu Laz. Hodočasničke oznake se odvajaju od staze 33 kod skretanja na Stepinčev put koji vodi prema Svetom Mateju. Od odvojaka, staza najprije prolazi travnatim proplancima, izlazi na makadamsku cestu, slijedi je, a nakon prolaska pored nogometnog igrališta i poveće kuće bez fasade, za 300-tinjak metara skreće desno na prvi poljski put. Ovo je skretanje naznačeno hodočasničkim smjerokazom a markacijske oznake su rijetke, pa treba pripaziti. Staza za kratko slijedi poljski put, skreće lijevo na livade, pa po njima polako nizbrdo do zaselka Koščevići. Hodočasnički put dalje vodi kroz ovaj zaselak, i nastavlja dalje asfaltnom cestom do sljedećeg zaselka Labaši, u njemu skreće oštro desno (hodočasnički smjerokaz učvršcen za drvenu kuću), dolazi na poljski put, spušta se u dolinu, prlazi preko potoka i laganim usponom dolazi u selo Sveti Matej, u župu Laz. 

Župa Laz, osnovana je 22.srpnja 2001.godine, dijelom od župe Marija Bistrica, a dijelom od župe Gornja Stubica. Župna crkva sv. Andrije nalazi se u Lazu Bistričkom dok je područna kapela sv. Mateja u mjestu Sveti Matej. Srednjovjekovna barokizirana kapela sv. Mateja smještena je kao prekrasan ukras na dominantnom brežuljku od 324 m. Opasana je zidom, usred naselja koje se nekad zvalo Matijanec, a s kojeg se šire prekrasni vidici na bezbrojne brežuljke u daljini. 

Sakralni se objekt na ovoj lokaciji prvi put spominje 1279. godine, a u kanonskoj vizitaciji iz 1622. napominje se da je crkvica ovdje bila veoma davno. Iza potresa 1880. godine kapelu sv. Mateja obnovio je graditelj zagrebačke katedrale Herman Böllé, a u župnom stanu čuva se originalni nacrt postojećeg velikog neogotičkog oltara potpisanog od autora Bölléa. Taj je nacrt bio izložen na izložbi Historicizam u Hrvatskoj u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.

Hodočasnički put dalje nastavlja prema Lazu Stubičkom, prolazi kroz njega i stiže u Laz Bistrički, do crkve Svetog Andrije. Tu je ujedno i sjedišta župe Laz. Uz crkvu je napravljen „Park hrvatskih kardinala hodočasnika“ s kipovima blaženog kardinala Alojzija Stepinca, kardinala Franje Šepera i kardinala Franje Kuharića. Uz župnu crkvu sv. Andrije i uz kapelu sv. Mateja nalaze se mjesna groblja.

Hodočasnički put nastavlja kroz selo Laz Bistrički, izlazi na magistralnu cestu uz koju  je izgrađen i nogostup, sve do bazilike Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici.

Današnja župna crkva u Mariji Bistrici građena je između 1879. i 1882. godine prema nacrtu bečkoga arhitekta Schmidta, a pod nadzorom njegova učenika Hermana Bolléa. Djelomično je izgrađena na starim baroknim temeljima i proširena u neorenesansnom stilu. Slikar Ferdo Quiquerez naslikao je 22 čudotvorna uslišanja po zagovoru Majke Božje Bistričke, a Drago Novak izradio kipove Krista Raspetoga i Svetog Kristofora. 

Za vrijeme gradnje, uoči blagdana Uznesenja Marijina izbio je požar u kojem je oštećena cijela unutrašnjost crkve, osim velikoga oltara i čudesnog kipa Majke Božje. Novi je oltar posvećen 1883. godine a bistrička crkva 1923. godine dobiva od pape Pija XI. naziv manje bazilike. Nadbiskup zagrebački Antun Bauer 1935. okrunio je zlatnom krunom čudotvorni kip Majke Božje i proglasio je Kraljicom Hrvata uz asistenciju nadbiskupa Alojzija Stepinca.