Šestine-Marija Bistrica

Ovaj hodočasnički put vodi kroz četri župe: Šestinsku, Sljemensku, Lazku i Bistričku. Početna točka mu je šestinska župna crkva Sv. Emerika (Mirka), koja datira iz 1240. godine. Više puta je dograđivana, a svoj današnji izgled dobila je 1909. godine. U njezinoj blizini, između 1756. i 1759. godine, sagrađen je župni dvor, a nešto dalje od njega samostan kćeri milosrđa Nazaret. U kripti crkve Sv. Mirka sahranjeni su šestinski grofovi Kulmeri (među njima i poznati hrvatski slikar Ferdinand Kulmer). Pored crkve nalaze se grobovi oca domovine Ante Starčevića i poznatog ljubitelja Medvednice šumara Albina Leusteka.

Hodočasnički put vodi pored restorana Lagvić, sljemenskom cestom do Kraljičina zdenca. Tu napušta sljemensku cestu i skreće lijevo na građenu planinarsku stazu, koja vodi pored PD Grafičar do vrha Sljeme. Sve je dobro označeno i jednostavno za snalaženje. S vrha Sljeme treba nastaviti sjevernom stranom Činovničke livade i kada se spusti u depresiju terena, nastavlja se "Gospinim stubama" do crkvice posvećene Majci Božjoj Kraljici Hrvata. Ako se na hodočašće kreće noću, do nekadašnjeg doma "Željezničar", može se doći i sljemenskom cestom. Ova varijanta je dobra ako je noć bez mjesečine te ako nemate baterijsku lampu. Od doma Željezničara treba se popeti po stepenicama na Činovničku livadu, prijeći je i "Gospinim stubama" popeti se do crkvice, koja je izgrađena na prvom manjem vrhu, istočno od vrha Sljeme, 1932. godine.

Crkvica je posvećena Majci Božjoj Kraljici Hrvata 1933. god. Župa je osnovana 3. kolovoza 1963. za potrebe planinara, turista, gostiju Tomislavova doma i za bolesnike u nekadašnjoj bolnici Brestovac. Ove godine (2013.) župa slavi jubileje: 80-tu obljetnicu posvete crkve i 50-tu obljetnicu osnutka župe. Župa je turističko-planinarska, jer nema trajno nastanjenih vjernika nego samo planinari i turisti. Jedina Hrvatska župa u kojoj se ne umire – nema ni groblja ni matice umrlih. Ima samo krštenja i vjenčanja. U ovoj crkvici, mise se održavaju nedjeljom i blagdanom u 10 i 12 sati. Najposjećenije su mise na godišnje proštenje – nedjelja nakon 15. srpnja (Gospa Karmelska) i božićna polnoćka koju treba bar jedanput doživjeti. Posljednjih godina crkva je temeljito obnovljena. Izgrađene su "Gospine stube" – svečani prilaz crkvi, i okoliš crkve "Gospin perivoj", a crkva je obogaćena i novim elektronskim orguljama. Posebna atrakcija u božićno vrijeme jesu "Šumarske jaslice" koje se svečano otvaraju u drugu nedjelju došašća.

Hodočasnički put dalje vodi pored pansiona "Snježna Kraljica" do planinarskog doma Hunjka. Nakon ovog planinarskog doma nastavlja po hrptu slijedeći planinarsku stazu M1 do planinarskog doma Gorščica. Na križanju puteva, pored ovog planinarskog doma, postavljen je pano "Marijanskog Hodočasničkog Puta". Na ovom panou je i žig s kojim se ovjerava prolazak kroz ovu točku hodočasničkog puta. 

Hodočasnički put dalje nastavlja planinarskom stazom M1 s koje prelazi na stazu 33 prema selu Laz. Hodočasničke oznake se odvajaju od staze 33 kod skretanja na Stepinčev put koji vodi prema Svetom Mateju. Od odvojaka, staza najprije prolazi travnatim proplancima, izlazi na makadamsku cestu, slijedi je, a nakon prolaska pored nogometnog igrališta i poveće kuće bez fasade, za 300-tinjak metara skreće desno na prvi  poljski put. Ovo je skretanje naznačeno hodočasničkim smjerokazom a markacijske oznake su rijetke, pa treba pripaziti. Staza za kratko slijedi poljski put, skreće lijevo na livade, pa po njima polako nizbrdo do zaselka Koščevići. Hodočasnički put dalje vodi kroz ovaj zaselak, i nastavlja dalje asfaltnom cestom do sljedećeg zaselka Labaši, u njemu skreće oštro desno (hodočasnički smjerokaz učvršcen za drvenu kuću), dolazi na poljski put, spušta se u dolinu, prlazi preko potoka i laganim usponom dolazi u selo Sveti Matej, u župu Laz. 

Župa Laz, osnovana je 22.srpnja 2001.godine, dijelom od župe Marija Bistrica, a dijelom od župe Gornja Stubica. Župna crkva sv. Andrije nalazi se u Lazu Bistričkom dok je područna kapela sv. Mateja u mjestu Sveti Matej. Srednjovjekovna barokizirana kapela sv. Mateja smještena je kao prekrasan ukras na dominantnom brežuljku od 324 m. Opasana je zidom, usred naselja koje se nekad zvalo Matijanec, a s kojeg se šire prekrasni vidici na bezbrojne brežuljke u daljini. 

Sakralni se objekt na ovoj lokaciji prvi put spominje 1279. godine, a u kanonskoj vizitaciji iz 1622. napominje se da je crkvica ovdje bila veoma davno. Iza potresa 1880. godine kapelu sv. Mateja obnovio je graditelj zagrebačke katedrale Herman Böllé, a u župnom stanu čuva se originalni nacrt postojećeg velikog neogotičkog oltara potpisanog od autora Bölléa. Taj je nacrt bio izložen na izložbi Historicizam u Hrvatskoj u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.

Hodočasnički put dalje nastavlja prema Lazu Stubičkom, prolazi kroz njega i stiže u Laz Bistrički, do crkve Svetog Andrije. Tu je ujedno i sjedišta župe Laz. Uz crkvu je napravljen „Park hrvatskih kardinala hodočasnika“ s kipovima blaženog kardinala Alojzija Stepinca, kardinala Franje Šepera i kardinala Franje Kuharića. Uz župnu crkvu sv. Andrije i uz kapelu sv. Mateja nalaze se mjesna groblja.

Hodočasnički put nastavlja kroz selo Laz Bistrički, izlazi na magistralnu cestu uz koju  je izgrađen i nogostup, sve do bazilike Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici.

Današnja župna crkva u Mariji Bistrici građena je između 1879. i 1882. godine prema nacrtu bečkoga arhitekta Schmidta, a pod nadzorom njegova učenika Hermana Bolléa. Djelomično je izgrađena na starim baroknim temeljima i proširena u neorenesansnom stilu. Slikar Ferdo Quiquerez naslikao je 22 čudotvorna uslišanja po zagovoru Majke Božje Bistričke, a Drago Novak izradio kipove Krista Raspetoga i Svetog Kristofora. 

Za vrijeme gradnje, uoči blagdana Uznesenja Marijina izbio je požar u kojem je oštećena cijela unutrašnjost crkve, osim velikoga oltara i čudesnog kipa Majke Božje. Novi je oltar posvećen 1883. godine a bistrička crkva 1923. godine dobiva od pape Pija XI. naziv manje bazilike. Nadbiskup zagrebački Antun Bauer 1935. okrunio je zlatnom krunom čudotvorni kip Majke Božje i proglasio je Kraljicom Hrvata uz asistenciju nadbiskupa Alojzija Stepinca.