Kada se napusti hotel  Cavaliere u mjestu L'Estanguet treba se spustiti do glavne ceste i na mostu prijeći rijeku Le Gave d´ Aspe, a nakon toga nastaviti po hodočasničkoj stazi koja vodi po njenoj lijevoj obali. Hodočasnička staza vodi tik uz rijeku koja na ovom dijelu jako žubori jer je puna brzaca i manjih slapića i to je jedina buka koja se čuje u pješačenju. Prvo selo koje se nalazi na istoj strani obale je Catte-Eygun. 

Cette-Eygun je francusko selo koje se nalazi u pokrajini Atlantski Pireneji u regiji Aquitaine.  Prema popisu stanovništva koji je obavljen 2012. godine, selo je imalo 77 stanovnika.  Gospodarstvo sela je  prvenstveno usmjerena na poljoprivredu i stočarstvo (goveda i ovce). Proizvodnja sireva s geografskim porijeklom  koji ima oznaku izvornosti Ossau-Iraty najznačajniji je proizvod ovog sela.

Najznačajnija baština je romanička crkva koja je posvećena Svetom Petru datira iz dvanaestog stoljeća, a  obnovljena je  u sedamnaestom stoljeću. Druga, ne manje važna vjerska baština je župna crkva posvećena Svetom Bartolomeju (Église paroissiale Saint-Barthélemy), koja datira iz devetnaestog stoljeća.

Selo se nalazi na hodočasničkoj ruti za Santiago de Compostela koja i dalje nstavlja po lijevoj obali rijeke Le Gave d´ Aspe. Hodočasnička staza je malo uža i podsjeća na ne baš konforan planinarski put koji je uz to na mjestima zarastao u šikaru, a uz to na njemu ima i prevrnutih stabala. Sve to zajedno ne može naružiti osjećaj ljepote koja dolazi od žubora rijeke, a  uz taj zvuk još je prisutan i onaj od pjeva ptica. To su jedine dvije stvari koje narušavaju tišinu kada se prolazi po ovom dijelu hodočasničke staze. Ovaj dio pješačenja će ostati kao jako lijepa uspomena za sva vremena. Neposredno prije skretanja s glavne ceste za selo Borce napušta se ova idilična atmosfera.

Borce je francusko selo koje se nalazi u pokrajini Atlantski Pireneji u regiji Aquitaine. Prema popisu stanovništva koji je obavljen 2012. godine, selo je imalo 150 stanovnika. Stanovništvo ovog sela uglavnom se bavi turizmom i poljoprivredom. Uz spomenuto,  u selu se nalazi i hidroelektrana koja značajno doprinosi proračunu ovog sela.

Najznačajniji objekt vjerske kulturne baštine je crkva koja je posvećena Svetom Mihovilu (L\'église Saint-Michel Saint-Michel)  koja je obnovljena  u sedamnaestom stoljeću.

U ovom selu je 2004. godine  otvoren azil za divlje životinje. Oko projekta spašavanja divljih životinja i rada u spomenutom azilu  uz seljane  je angažirano  i dosta volontera. Ovaj azil je postao prava turistička atrakcija koja svakodnevno privlači nove posjetitelje, pa to značajno doprinosi turističkom prosperitetu sela.

Selo se nalazi na hodočasničkoj ruti za Santiago de Compostela i nakon njega do sela Urdos pješači se po vrlo prometnoj međunarodnoj prometnici. Ovaj dio hodočasničke rute u najmanju ruku je opasan,  ako ne i poguban, ukoliko se ne drži visoka razina koncentracije i opreza. Kamioni, pretežito španjolskih registracijskih oznaka,  jure puno brže od dozvoljenog i uz to  pretječu osobne automobile. Radi se o dvosmjernoj prometnici i stalno treba paziti da se ne nađete na mjastu gdje se mimoilaze dva šlepera. Sa strane ceste nema prostora za uzmaknuti i ta situacija može biti pogubna.

Urdos je selo u pokrajini Atlantski Pireneji koje ima oko 60 stanovnika. U selu ima hotel (Hotel des Voyageurs) koji se nalazi na hodočasničkoj ruti za Santiago de Compostelu. Ovaj hotel nudi sve sadržaje koji su potrebni hodočasniku.

Kod posljednje kuće u ovom selu koja se nalazi na glavnoj prometnici, postoji smjerokaz za hodočasnike da treba skrenuti desno sa prometnice. Kada se skrene prema tom smjerokazu, markacije su dobre sve dok se ne prođe mostić za prijelaz stoke. Iza tog mostića su dvije ljese, a na jednoj desnoj stoji upozorenje o narušavanju privatnog posjeda. Na lijevoj  ljesi stoji znak slobodnog prolaza i zamolba da se ista zatvori nakon tog prolaza. Kada se prođe ova točka 50-tak metara ispred stoji markacija na stupu od električne struje i u nastavku je livada koja je dugačka oko 500 m. Preko livade postoji nekakav putić i logikom da treba slijediti ugaženi put nastavlja se niz livadu. Na kraju livade je rijeka  Le Gave d´ Aspe koju nije moguće prijeći.

Kada se utvrdila složenost ove situacije zaključeno je da se treba vratiti u selo Urdos i nastaviti pješačenje po glavnoj prometnici. Ova zavrzlama s markacijama i smjerokazima je uzela 45 minuta i dosta živaca. Preporuka je da se iz sela Urdos nastavi po glavnoj cesti dok se ne uoče markacije na njenoj lijevoj strani. Nekoliko stotina metara nakon prvih  markacija stoji dobar hodočasnički znak za skretanje lijevo na pravu planinarsku stazu. Tu reba skrenuti lijevo i nastaviti sa dosta oštrim usponom po planinarskoj stazi, koja je na mjestima zapriječena sa prevrnutim stablima, sve do zaselka Peyrenère. Kod ovog zaselka je niz smjerokaza pa treba odabrati pravi koji vodi na prijevoj Somport. U zaselku ima nekoliko vikendica i jedna veća kuća, ali nije uočena niti jedna živa duša. U nastavku od ovog zaselka po pravoj planinarskoj stazi se stiže do prijevoja Somport. U proljeće na ovom dijelu može biti snijega, pa na tu situaciju treba biti pripravan i adekvatno opremljen.

Somport je prijevoj (1648 m) na kojem se nalazi granična crta između Francuske i Španjolske. Kada se prijeđe granična crta i kada se stupi na španjolsko tlo, na tom mjestu započinje Aragonska ruta. Polazna je točka Aragonske rute označena natpisnom pločom na kojoj piše: „Santiago 858 km“. Kao polazna točka ove rute, na manjem brijegu sa desne strane ceste, nalazi se betonska kapelica,  a ispred nje je metalni spomenik hodočasniku.

Na području ovog graničnog prijelaza, sa španjolske strane, nalazi se svratište Aysa (Albergue Aysa), pa se tu može i prespavati. Od spomenutog svratišta hodočasnička staza se počinje strmije spuštati i za kratko stiže do rijeke Aragon, s kojom će ostati u zagrljaju sve do grada Sangüesa.

Hodočasnička staza gotovo u cijelosti vodi po staroj Rimskoj cesti i negdje na pola puta do skijališta Candanchú, prolazi pored stare hodočasničke bolnice Santa Cristina. Ovu bolnicu, koja je postala jednom od najvažnijih u srednjem vijeku, izgradio je Gastona IV el Crusader. Nakon prolaska pored spomenute bolnice hodočasnička staza stiže do mjesta Candanchú.

Candanchú je skijalište koje se  nalazi u Aragonskim Pirinejima (Španjolska ), u blizini izvora rijeke Aragon i 2 km od prijevoja Somport koji je granica između Španjolske i Francuske. U ovom skijaškom mjestu ima dosta hotela, hostela, svratišta i drugih oblika smještaja za hodočasnike. Nalazi se neposredno uz Aragonsku hodočasničku rutu. Dosta hotela se zatvara nakon skijaške sezone, pa je poželjno smještaj rezervirati unaprijed. Ovo skijaško mjesto ima svega 110 stalnih stanovnika.  Candanchú ima najstariji hotel koji je izgrađen u planinskom skijalištu (1560 m nadmorske visine), Hotel Candanchú, koji je sagrađen 1935. godine.

Candanchú sa španjolske i susjedni Astún sa francuske strane čine skijalište Astún-Candanchú , koje je jedno od najvažnijih u Pirenejima. Ovo skijalište je najstarije u Španjolskoj, a izgrađeno je 1928. godine.

Nakon prolaska spomenutog skijališta hodočasnička staza nastavlja dalje oštrije nizbrdo lijevom obalom rijeke Aragon, kroz šumu i po travnjacima sve do mjesta Canfranc-Estación.

Canfranc-Estación  je grad u dolini Aragon, regiji Jacetania  u pokrajini Huesca (Aragón, Španjolska). U njemu živi 554 stanovnika. Canfranc-Estación  je utemeljen u jedanaestom stoljeću  i služio je za potrebe hodočasnika koji su koristili ovu hodočasničku rutu na svojem putu za Santiago de Compostela.

Grad se nalazi usred duboke doline, s ograničenim poljoprivrednim resursima, pa su se njegovi stanovnici bavili trgovinom, iskorištavajući njegov geografski položaj pograničnog mjesta. Uz trgovinu jedan dio stanovništava se bavi hodočasničkim turizmom. Ostalo je zabilježeno da je prvo svratište za prihvat hodočasnika započelo s radom 1095. godine.

Prekogranične komunikacije su obilježile povijesni razvoj doline Aragon. Granični prijelaz preko prijevoja postao je najznačajnija cestovna veza između Francuske i Španjolske. Izgradnjom željezničkog tunela ispod prijevoja Somport koji završava u gradu Canfranc-Estación  uspostavljena je transportna komunikacija željeznicom. Danas je zgrada željezničke stanice glavna turistička atrakcija ovog grada. Ovo željezničko čvorište se nalazi na 1200 m nadmorske visine. Na ovoj željezničkoj pruzi 27. ožujka 1970. godine teretni je vlak iskočio iz tračnica  na mostu u mjestu L\'Estanguet u Francuskoj. Od tada je željeznički promet sa Francuskom u prekidu, pa samo nekoliko španjolskih lokalnih vlakova dolazi svakodnevno na ovu željezničku stanicu.

Uz spomenutu zgradu željezničkog kolodvora  u gradu ima i nekoliko značajnih vjerskih objekata. U samom centru grada, uz rijeku Aragon, nalazi se crkva Marijina Uznesenja (Iglesia de la Asunción), koja datira iz 12. stoljeća. Na izlazu iz sela u smjeru grada Jaca nalaze se ruševine crkve Presvetog Trojstva. Podaci govore da je sredinom šesnaestog stoljeća, bogati trgovac Blasco de Les uspostavio vjersku i dobrotvornu zakladu koja je uključivala i izgradnju crkvu. Tijekom godina zaklada je propala, pa je u devetnaestom stoljeću ovaj hram napušten.  

Miguel Fisac ​​projektirao je  1965. godine  novu crkvu u modernističkom stilu (Iglesia de Nuestra Senora del Pilar). To je ruralno župni kompleks  koji se sastoji od hrama, sakristije,  župnog ureda, knjižnice, župne dvorane i doma župnika. U crkvi se nalazi nekoliko vrlo vrijednih umjetničkih djela kao što su: slika raspetog Krista u polikromiranom drvu iz šesnaestog stoljeća, Gospina slika (Virgen del Pilar) u polikromiranom drvu iz osamnaestog stoljeća i slika Bezgrešnog Začeća iz dvadesetog stoljeća.

Kula Fusiliers iz 1876. godine  još je jedan značajan povijesni spomenik koji je sagrađen nakon završetka puta  od Zaragoze do Somporta. Ova kula je imala obrambeni karakter.

Albumi sa slikama

Komentari korisnika

Trenutno ne postoji ni jedan komentar za ovu dionicu.

Statistika i pregled dionice

Vrijeme trajanja:

08 h 03 min

Visina polazišta:

514 m

Visina odredišta:

1191 m

Minimalna visina:

488 m

Maksimalna visina:

1633 m

Uk. vis. raz. uspona:

1532 m

Uk. vis. raz. silaska:

856 m

Ukupna duljina:

30.6 km

Prosječni nagib:

9 %

Utrošak energije:

17011 kJ

Zahtjevnost dionice:

Zahtjevna

Markacija dionice:

Dobra

Visinski graf dionice
Graf puta dionice

Preuzmi GPS trag

Samo prijavljeni korisnici mogu preuzeti GPS trag.

Dijeli dionicu

Podijeli na FacebookuPodijeli na PinterestuPodijeli putem e-maila