Rim je uz Jeruzalem i Santiago de Compostelu najposjećenije hodočasničko mjesto. Svaki kršćanin katolik jedanput u svom životu želi posjetiti spomenuta mjesta. Za katoličkih blagdana najposjećenije katoličko svetište je Bazlika Svetog Petra ili kako je još mnogi nazivaju Vatikanska bazilika. Ta hodočašća su usko povezana sa posjetom ovoj bazlici jer za velikih katoličkih blagdana u njoj Sveti Otac Papa, kao vrhovni poglavar katoličke crkve, održava liturgiju.
Bazilika Svetog Petra nalazi se na Trgu Svetog Petra (Piazza San Pietro) i to je najveće krišćansko svetište na svijetu. Sagrađena je na mjestu stare starokršćanske bazilike koju je sagradio car Konstantin Veliki na molbu pape Silvestra I. još 326. godine na mjestu gdje je sveti Petar razapet na križ, u blizini Neronovog cirkusa. Ova starokršćanska bazilika je bila jako zapuštena pa ju je trebalo obnoviti i zbog potreba crkve nadograditi.
Današnju baziliku odlučio je izgraditi Papa Nikola V (1447 – 1455), ali zbog njegove smrti projekat je obustavljen. Zatim je Papa Julije II (1503 – 1513) započeo izgradnju nove bazilike, koja je konačno završena 1626. godine. Tokom ovog dugog perioda izgradnje svoj doprinos dali su mnogi umjetnici, kao što su: Bramante, Rafaelo, Antonio da Sanjala, a sedamdesetogodišnji Michelangelo preuzeo je izgradnju kupole. Nakon Michelangelove smrti radovi su nastavljeni prema njegovim nacrtima. Njene dimenzije su: širina 138 m, dužina 193 m, visina kupole 132,5 m.
U baziliku se može ući kroz petoro vrata. Unutrašnjost ima oko 450 kipova, 500 stupova i 50 oltara, a unutra može stati oko 60 000 ljudi. U stupovima centralne lađe, transepta i apside izdubljeno je 39 niša u kojima su smješteni kipovi svetaca i svetica, osnivača vjerskih redova. Kupolu je Bramante osmislio nalik na onu u Pantenonu, ali Michelangelo ju je podigao i proširio. To je najveća kupola u Rimu. Na djelu svoda između lukova kupole nalaze se četiri medaljona promjera 8 m, gdje su u mozaiku prikazani evanđelisti. Iznad je natpis na latinskom kojim Krist osniva crkvu – „Ti si Petar-Stijena i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju” (Mt 16,18). Dajem ti ključeve kraljevstva nebeskog. U dijelovima kalote nalaze se pape, zatim u sjedećem položaju Isus, Blažena Djevica Marija, Sveti Josip, Sveti Ivan Krstitelj i apostoli, a malo iznad njih su anđeli. Na svodu završnog dijela kupole je Bog-Otac.
Središte Katoličke crkve može se ponositi vjerojatno najpovoljnijim omjerom kulturno-povijesne baštine i površine među državama svjeta, s obzirom da su se na prostoru manjem od pola kvadratnog kilometra natiskali najznačajnija svjetska katolička crkva, jedan od najljepših europskih, pa i svjetskih trgova te jedan od najznačajnijih svjetskih muzejskih kompleksa.
Vatikan je poznat upravo po svojem skladu i uređenosti, koji je omogućio da se na tako malom prostoru uklopi toliko značajnih građevina. Sićušni grad-državicu svake godine posjećuju milijuni ljudi, a posebno je prometan na velike blagdane, kada Trg Svetog Petra i okolne ulice preplave stotine tisuća vjernika i dobrnamjernika.
Posjet Rimu i Vatikanu nije potpun bez odlaska u baziliku Svetog Petra, svetište u kojemu se nalaze neka od najpoznatijih svjetskih umjetničkih djela, poput Michelangelove Piete. Kada se spominje umjetnost, ako se ima vremena svakako ga treba izdvojiti za posjet Vatikanskim muzejima i pripadajućoj Sikstinskoj kapeli. U Muzejima se čuva neprocjenjivo blago, među kojima su brojna slavna djela, primjerice statua Laokonta, Michelangelove freske „Stvaranje čovjeka“ i „Sudnji dan“ u Sikstinskoj kapeli te Rafaelove „Disputa o sakramentu“ i „Atenska škola“.
Za posjetioce omogućen je uspon na vrh kupole, izuzev za Božić i uskršnje praznike. Terasa na koju se izlazi nalazi se na visini od 120 m i odatle se pruža predivn pogled na Trg Svetog Petra, Vatikan i gotovo cijeli Rim.
U prvoj kapeli desne lađe nalazi se Michelangelova Pietà. Završena je 1499.godine kada je Michelangelo imao svega 25 godina i to se smatra jednim od njegovih najznačajnijih djela. Ime Pietà odnosi se na zajednički tip vjerske kompozicije, a ovo djelo je najupečatljiviji primjer toga jer predstavlja Blaženu Djevicu Mariju kako sjedi sa mrtvim sinom u krilu, izvučena iz narativnih scena oplakivanja nakon Isusove smrti, zamišljena da izazove posmatračeve pokajničke molitve za grijehe koji su tražili Isusovu žrtvu.
Kip Svetog Petra napravljen je u bronci a datira iz 13. stoljeća, predmet je velikog divljenja i poštovanja. Jako puno hodočasnika dolazi do njegovor kipa i ljube mu stopalo. Iskapanja ispod Konfesije donijela su važno otkriće koje je papa Pavao VI. objavio 26. lipnja 1968.: „Relikvije svetog Petra su identificirane na način koji možemo smatrati uvjerljivim“.
