Hospital de Órbigo se napušta kroz ulicu Calle Alvarez u kojoj se nalaze crkve: Iglesia de San Juan Bautista i Iglesia de Santa Maria. Kada se iziđe iz mjesta stiže se na križanje na kojem treba odabrati jednu od dvije ponuđene opcije za nastavak pješačenja. Prva opcija, koja se smatra izvornom, slijedi cestu N120, dobro je markirana i vodi u mjesto San Justo de la Vega, gdje se opet obje rute susreću.

Druga opcija je novija, vodi kroz sela i puno je ugodnija za hodanje. Na spomenutom raskrižju treba skrenuti desno i nakon skretanja nastaviti ravno oko 2 km do sela Villares de Órbigo. Ovo selo ima privatno svratište, caffe bar i ljekarnu. Kroz ovo selo treba nastaviti glavnom ulicom, proći pored korita „lavadero“, to je mjesto gdje su žene prale rublje prije nego su imale perilicu i tekuću vodu u stanovima. Kada se prođe „lavadero“ treba nastaviti dalje još 200-tinjak metara i nakon toga skrenuti lijevo. Nakon skretanja treba prohodati još 1 kilometar prije ponovnog povratka na cestu i dolaska u selo Santibáñez de Valdeiglesias.

U selu Santibáñez de Valdeiglesias ima manje svratište koje ima mogućnost kuhanja. U selu nema trgovine niti kafića, pa hranu i piće treba donijeti sa sobom. Ovo selo je jako malo, pa usprkos tome u njemu se svake godine izgradi labirint od kukuruzne trske koji je najveći na svijetu.

Kroz selo Santibáñez de Valdeiglesias treba nastaviti ravno ulicom Calle Carromonto Alto, koja će vas dovesti do vrha brda. S vrha brda slijedi spuštanje u dolinu, a markacijske oznake hodočasničke staze, nalaze se na tlu. Nakon toga slijedi ponovno penjanje na susjedno brdašce, a nakon što se popnete na njega slijedi kratko pješačenje po visoravni sve dok se ne dođe do križa Crucero de Santo Toribio gdje se ponovo spajaju dvije staze. Od križa Crucero de Santo Toribio  za lijepog dana može se doživjeti jako lijep vidik na Astorgu i dolinu ispod. U nastavku hodočasnička ruta vodi nizbrdo i kada se dođe do stare ceste treba odmah skrenuti na nju i slijediti je sve dok se ne stigne na novu glavnu cestu i u gradić San Justo de la Vega.

San Justo de la Vega  je brzo rastući gradić sa puno trgovina, restorana i barova. Izlazak iz mjesta San Justo de la Vega  vodi po ulici Calle de los Vientos i nakon prelaska mosta preko rijeke Río Tuerto, treba skrenuti desno i slijediti stazu uz  rijeku. Nakon toga treba prijeći rimski most Roman Puente de la Moldería, zatim nastaviti preko željezničke pruge s lijeve strane oko 200 m ispod zidina grada, pa uzbrdo kroz Puerta del Sol, stiže se u Astorgu.

Prije nego što su stigli Rimljani Astorga je bila pod vlašću keltskog plemena Astur. Cijelu ovu regiju tada osvaja rimska legija-Legija X Gemina. Rimljanima je Astorga bila jedna od važnijih utvrda s obzirom na broj cesta koje su prolazile kroz nju, jer je bila važno prometno čvorište i zbog rudnika zlata u tom području. Rimljani su ovaj grad nazvali Asturica Augusta. U posljednjih nekoliko stoljeća Astorga je postala  glavni grad Maragatosa, etničke skupine ljudi koja je poznata po svojem osebujnom načinu oblačenja, običajima i stilu gradnje. U srednjem vijeku, kada je ovaj hodočasnički put bio najrazvijeniji, u  Astorgi su bile 22 hodočasničke bolnice, a posljednja od njih El Hospital de las Cincol Llaga, je izgorjela u ranom 20. stoljeću. U Astorgi se sastaju dva značajna hodočasnička puta u Santiago de Compostela, Srebreni put (Via de la Plata) i Put Svetog Jakova (Camino Frances).

U Astorgi postoji nekoliko značajnih građevina koje vrijedi posjetiti. Prva je katedrala, Catedral de Santa Maria. Gradnja katedrale  je počela u 15. stoljeću pod pokroviteljstvom biskupa Don Alvaro Osorio y Guzmán kao dio pregradnje ranije romaničke katedrale, čiji se izvorni dijelovi vide i u sadašnjoj građevini. Katedrala se gradila 300 godina. Većina građevine građena je u gotičkom stilu, dok su zvonici  i fasada dodani  početkom 18. stoljeća, u baroknom stilu.

Pored katedrale je još jedna značajna građevina, biskupska palača Palacio Episkopal, koja unatoč svojem imenu nikada nije bila dom biskupa, a  služila je kao lokalni stožer stranke Falange generala Franca,  tijekom Španjolskog građanskog rata.

Na mjestu sadašnje biskupske palače  bila je mala skromna biskupijska zgrada, za koju je zemljište darovao kralj Doña Urraca biskupu Don Pelayu  1120. godine.  Stara zgrada je stradala u požaru i izgorjela je do temelja. Trebalo je graditi novu biskupsku palaču, a za njenog projektanta po nalogu biskupa don Juan Bautista Grau y Vallespinósa, izabran je arhitekt Anton Gaudi.

Izgradnja je započela u lipnju 1889. godine, a kada je umro biskup 1893. godine, bila su dovršena njena prva dva kata i ostalo je za izgraditi njen treći kat i krovište. Nakon smrti svog prijatelja biskupa don Juan Bautista Grau y Vallespinós, Gaudi je imao niz nesuglasica s članovima biskupskog vijeća i podnio je ostavku na projekt. To je bilo zaustavljanje gradnje za još nekoliko godina. 

Takva pat pozicija na izgradnji ove građevine je trajala sve do dolaska asturijskog biskupa Julián de Diego y Alcoleakroz 1907. godine,  koji je nastavio gradnju palače. Kako bi omogućio da se završi građevina, biskup je angažirao arhitekta Ricardo Garcia de Guereta koji je trebao završiti zgradu  1915. godine. Kapela je posvećena 1913. godine, ali sljedeće godine Ricardo Garcia de Guereta, kao što je učinio i Gaudi, podnio je ostavku i napustio ovaj projekt. Takva se situacija zadržala sve do 1956. godine i imenovanja biskupa Castelltorta, koji je inicirao završetak radova, pa je  građevina  konačno dovršena 1961. godine,  a biskup Gonzalez Martin je odmah pretvara u ono što je sada - El Museo de los Caminos.

Poput mnogih velikih gradova koji se nalaze na hodočasničkoj ruti i Astorga ima sve uobičajene sadržaje koji su potrebni hodočasniku. Za smještaj se može odabrati jedan od 2 velika svratišta ili neki od hotela i hostela.

Albumi sa slikama

Komentari korisnika

Trenutno ne postoji ni jedan komentar za ovu dionicu.

Statistika i pregled dionice

Vrijeme trajanja:

03 h 44 min

Visina polazišta:

809 m

Visina odredišta:

869 m

Minimalna visina:

809 m

Maksimalna visina:

917 m

Uk. vis. raz. uspona:

276 m

Uk. vis. raz. silaska:

217 m

Ukupna duljina:

16.4 km

Prosječni nagib:

4 %

Utrošak energije:

7891 kJ

Zahtjevnost dionice:

Lagana

Markacija dionice:

Dobra

Visinski graf dionice
Graf puta dionice

Preuzmi GPS trag

Samo prijavljeni korisnici mogu preuzeti GPS trag.

Dijeli dionicu

Podijeli na FacebookuPodijeli na PinterestuPodijeli putem e-maila