Lourdes - Jaca - Santiago de Compostela

Lourd je grad smješten na jugozapadu Francuske, u pokrajini Hautes-Pyrenees, u podnožju gorja Pireneja. Lurd je najveće i najposjećenije Marijansko svetište na svijetu, od kada se u njemu ukazala Majka Božja najsiromašnijoj djevojčici Bernardici. Lurd je mjesto molitve, mjesto mira, mjesto pokore, mjesto milosti i mjesto tolikih čudesa. Lurd treba posjetiti i samo tako se može doživjeti njegova veličina i značenje za svakog vjernika i dobronamjernika. Molitve, procesije, kupanje u svetoj vodi, križni put, priča o Bernardici… jednostavno smekšavaju svaku ljudsku dušu, pa je tako smekšalo i dušu svojevremeno najvećeg protivnika Crkve, književnika Emila Zole. Rijeke bolesnika koji boluju od raznih bolesti slijevaju se svakog dana u ovo čudesno mjesto, da bi tu u molitvi zagovarali svoje ozdravljenje. Tisuće čudesnih ozdravljenja se dogodilo i još se uvijek događaju nova. Lurd je sveto mjesto koje svaki katolik želi posjetiti barem jedanput u svome životu.

Lurd je relativno malo mjesto sa oko 16 000 stanovnika i sa oko 400 hotela. Ako ne računamo samo svetište gdje se gotovo sve događa, župnu crkvu Sv. Petra i Stari grad u njemu se i nema gotovo što vidjeti, zato tamo klasični turisti rijetko zalaze, ali zahvaljujući tolikim hodočasnicima, u Francuskoj jedino milijunski Pariz ima više  posjetitelja na godinu.

Iz svega navedenog slijedi da se Lurd afirmirao kao jedno veliko i nezaobilazno hodočasničko odredište. Smisao ovog hodočašća je povezivanje dvaju snažnih hodočasničkih odredišta: Lurda i Santiago de Compostele. Prelazak ovog hodočasničkog puta može biti dvosmjeran tj. može se krenuti iz Lurda za Santiago de Compostelu ili obrnuto. Dužina ovog hodočasničkog puta je oko 965 km i prelazi se u ovom slučaju u 31 dan. Početna točka mu je u Lurdu.

U Lurdu u Kapelici Maison du Chapelain  može se dobiti  hodočasnička putovnica. Druga opcija za dobivanje hodočasničke putovnice je na informacijskom pultu koji se nalazi na velikom trgu ispred spilje.  

Džina hodočasničkog puta od Lurda do Oloron-Sainte-Marie je 70 km i prolazi se za dva dana. Ova hodočasnička ruta se spaja u mjestu Oloron-Sainte-Marie, sa  Arles hodočasničkom rutom.

Arles hodočasnička ruta (Via Tolosana) započinje u Francuskoj u mjestu Arles i vodi do Puente la Reina u Španjolskoj. Dužina ovog hodočasničkog puta je 913 km. U ovom hodočašću po Arles hodočasničkoj ruti se hodočasti od mjesta Oloron-Sainte-Marie do gradića Puente la Reina u dužini od 221 km.  U gradiću Puente la Reina u Španjolskoj križa se s rutom Camino Frances, i u nastavku hodočašća do Santiaga de Compostele, stapa se u nju. Ova hodočasnička ruta je i dio hodočasničkog puta iz Santiaga de Compostele za Rim čiji se dio koji započinje na prijevoju Grand-Saint-Bernard (Gran San Bernardo, talijanski) 2469 metara nadmorske visine, na granici Švicarske i Italije i završava u Italiji u Rimu zove Via Francigena u Francuskoj ili  Via Romea Francigena u Italiji.

Dio ovog hodočasničkog puta koji počinje na Francusko-Španjolskoj granici u mjestu Somport i koji završava u mjestu Puenta la Reina, u Španjolskoj se zove Camino Aragonés, odnosno Aragonski hodočasnički put. Ovaj dio hodočasničkoj puta dugačak je 170 km a vodi uz rijeku Aragon i od toga mu dolazi ime. Na početku Aragonskog hodočasničkog puta, prolazi se najviša točka na Pirinejima koja iznosi 1650 metara nadmorske visine.

Od gradića Puenta la Reina ova hodočasnička ruta se stapa u onu koja dolazi iz San Juana a koja se zove Put Svetog Jakova odnosno  Camino Frances. Nakon što se  prođu Pirineji, dio puta do Burgosa je ležerniji i manje naporan a prelazi tek nekoliko nižih brda. Nakon Burgos slijedi posve ravan plato koji se zove Meseta a koji završava kod Astorge. Ovaj dio hodočasničke rute je dobar za meditaciju ali i za ubrzanje, ako se želi uštedjeti vrijeme. Nakon Astorge ponovo dolaze planine. Najprije treba savladati Monte Leon preko prijevoja Cruz de Ferro, a poslije njega i Serra dos Ancares preko prijevoja O\'Cebreiro. Savladavanje ovih planina zahtjeva manje snage i energije u usporedbi s Pirinejima. Posljednji dio hodočasnike rute vodi kroz Galiciju sve do Santiaga de Compostele. Tu nema više visokih planina a hodočasnička ruta vodi preko manjih brežuljaka, od gradića do gradića. Dosta hodočasnika hoda rutu od Sarrie do Santiaga de Compostele i to je dovoljno ako prikupe potrebne žigove, da se dobije svoj Compostela.

Santiago de Compostela je glavni grad Galicije (Španjolska). Nalazi se na sjeverozapadu Španjolske, u provinciji Coruña. UNESCO je 1985. godine proglasio Stari dio grada Santiago de Compostela svjetskom kulturnom baštinom. Godine 2000. bio je Europski grad kulture.

Santiago de Compostela je sjedište galicijske autonomne vlade (gal. Xunta de Galicia). Također je i važna destinacija kršćanskih hodočašća, treće nakon Jeruzalema i Rima. Od vrijednih povijesnih spomenika, Santiago ima jedan od najstarijih sveučilišta u Europi i svijetu, Sveučilište Santiago de Compostela, osnovano prije oko 500 godina, i katedralu sv. Jakova.

Naziv grada Santiago (hrv. "Sveti Jakov"), dobiven je od Sant Jago, što je izvedenica iz lat. Sanctus Iacobus i Compostela. Drugo ime "Compostela" se tumači na različite načine: navodno je na grobu Svetog Jakova bilo svjetlosno polje (lat.campus stellae) ali danas se smatra da naziv dolazi od toga da su Rimljani svoje mrtve sahranjivali u blizini na gradskom groblju što se tumači sa latinskom riječicompostum (groblje) i tella (polje).

Najslavnije hodočasničko mjesto u zapadnoj Europi je koncem 10. stoljeća postalo simbolom borbe kršćanstvaprotiv islama. Naime, nakon što su ga muslimani potpuno razorili, u 11. stoljeću je potpuno obnovljeno i to u novim europskim stilovima romanike i gotike. Zahvaljujući tim građevinama, Stari grad Santiaga de Compostele je postao jedan od najljepših gradskih područja na svijetu. Najstariji spomenici se nalaze oko grobnice sv. Jakova i njegove katedrale u kojoj se nalazi i izvanredni Pórtico de la Gloria ("Trijem slave"). Zbog toga je Stari grad Santiaga de Compostele upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1985. god.

Ispred kompleksa Katedrale sv. Jakova, uređen je i gradski "Španjolski trg" (šp. Plaza de España, gal. Praza do Obradoiro), jedan od najljepših svjetskih urbanih područja, gdje se miješaju romaničke i gotičke odlike u palačiDiego Gelmírez i Kolegiju sv. Jeronima (Colexio de San Xerónimo), te barokne fasade "Kraljevske bolnice" (Hospital Reál) s umetkom pleterskog portala Enriquea de Egasa (1505.-1511.) i neoklasičnim izgledom palače Rajoy.

Meteorološki uvjeti na hodočasničkoj ruti dosta variraju iako je ona prohodna najveći dio godine. Na području oko Navarre i u Galiciji, tijekom cijele godine, javljaju se dosta obilne kiše. Za vrijeme zime snijegom su okovana planinska područja. U ljetnim mjesecima vrlo teško pada prolazak preko ravnica između Burgosa i Leona jer na tom putu nema nikakve hladovine a temperature mogu biti vrlo visoke. Preporučeno vrijeme za obaviti svoje hodočašće je proljeće i jesen.